Je li formiranje cijena nafte ili ratovi ono što je odredilo doprinos muslimana svjetskoj civilizaciji u 20. i 21. vijeku? Kada se pojavio islam donio je humanističku, pravnu i moralnu revoluciju. U narednim stoljećima muslimani su proširili svijetom filozofsku i znanstvenu revoluciju. U oba slučaja muslimani su doprinijeli svjetskoj civilizaciji i cijeli svijet je imao koristi od njih. Danas, preciznije u 20. i 21. vijeku, kakve koristi svijet ima od muslimana?
Islam se Objavom – Kur’anom distancira od dogmi i sistema vjerovanja koji zagovaraju potpuno odricanje od Ovog svijeta, života i privređivanja do preseljenja na Ahiret. Islam nije vjera apsolutnog odricanja od Ovog svijeta. Nažalost, postoje pojedinci koji svoj krajnje negativan odnos prema Ovome svijetu temelje na pogrešnom tumačenju kur’anskih i hadiskih referenci kojima se ovaj život, odnosno život na Ovom svijetu, smatra potpuno ništavnim. Zar Ovaj svijet može čovjek smatrati ništavnim ako uzme u obzir da je on djelo Stvoritelja koji najljepše stvara?
Napredak muslimana: od prodaje mirisa do prodaje mobitela
Bukvalnim tumačenjima o “negativnosti” ovozemaljskog života šira javnost, vjernici, opravdavaju svoje neuspjehe ili se navikavaju na loš položaj u društvu imajući, neopravdano, na umu kako je normalno biti potčinjen, zadužen, slab, nejak ili siromašan na Ovom svijetu, jer na Ahiretu je suštinska nagrada. Islam zagovara ravnotežu. “A kad se namaz obavi, onda se po zemlji raziđite i Allahovu blagodat tražite“, kaže Allah nakon poziva vjernika na džuma-namaz. Bez daljnjeg elaboriranja o opravdanosti i poželjnosti rada za Onaj, ali i Ovaj svijet, navest ćemo kur’ansku dovu koju je Poslanik najčešće učio, a koju mi, razumimo to kao Božiji znak, milost i mudrost, tokom svakog namaza izgovaramo: “Gospodaru naš, daj nam dobro na ovom svijetu i dobro na budućem svijetu, i sačuvaj nas kazne džehenema! (El-Bekara, 201)
U kontekstu brige za čovjekov duh i spasenje na Drugom svijetu u bogatoj literaturi muslimana o ispravnom poimanju islama mnoštvo je primjera da se musliman treba odricati od Ovog svijeta. Ovi primjeri ranijih generacija, koji su gladni hodali ulicama, samo su nastavak opravdanja muslimana da mogu biti zadnji u mnogim naučnim i kulturnim oblastima te se, pored toga, ponositi skromnošću koja je zapravo slabost. U tom kontekstu, naglašavajući vanjštinu, koju dalje u svojoj neinformiranosti poistovjećuju s islamom a ne kulturom jednog podneblja – zapravo apsolutiziraju kulturu samo jednog dijela ukupne muslimanske populacije, sve veći broj muslimana širom svijeta, a sada i u Bosni, ponosni na svoj izgled, koji bi navodno trebao zračiti posebnom duhovnošću, privređuju za svoj život obavljajući poslove za koje nisu potrebne posebne vještine, prvenstveno usmjeravajući svoje živote kao prodavača i to, opet, jer u svojoj vjerskoj tradiciji nalaze dokaze da je u trgovini blagoslov. Da, u trgovini ali koja se trebala unaprijediti kao što se unaprijedila i svjetska civilizacija. To unapređenje ne znači nadgradnju: od prodaje misvaka i mirisa do prodaje mobitela i druge tehnike, već unapređenje trgovine u cjelokupnom procesu koji uključuje i proizvodnju i razumijevanje samog nastanka savremene tehnike i tehnologije te razvoja načina prodaje.
Korist od muslimana u 21. vijeku
Ako bi se insistiralo na znanstvenoj revoluciji u muslimanskim društvima reakcija ili odgovor bi nerijetko počinjao, ali i završavao, dugim uvodom o bogatoj znanstvenoj povijesti muslimana, te bismo tako na konferencijama i okruglim stolovima o današnjem stanju muslimana dobili historijske informacije o klasičnim djelima iz medicine koja su nastala u arapskom svijetu. Ako bismo poredili doprinos muslimana, čiji broj Pew Research Centre u svojoj prognozi za 2030. godinu zaokružuje na 2.2 milijarde, s doprinosom Jevreja svjetskoj civilizaciji u 20. i 21. vijeku mogli bismo se s pravom zapitati: šta su to muslimani doprinijeli svjetskoj civilizaciji u ova zadnja dva stoljeća?
Muslimani su, poput Ibn Sine, El Farabija, Ibn Rušda, Ibn Hejsema i drugih, u povijesti doprinijeli izučavanju mnogih nauka, ali Jevreji su u savremenom dobu praktičnim realizacijama nauke ostvarili rezultate, potpisali ideje i teorije koje su utjecale na povijesni tok čovječanstva, u različitim oblastima, kao kao npr.: Claude Lévi-Strauss, Ernest Gellner, Émile Durkheim, Karl Mannheim, Georg Simmel; Erik Erikson, Erich Fromm, Sigmund Freud; Jacques Derrida, Edmund Husserl, Thomas Kuhn, Moses Maimonides, Karl Popper, Baruch (Benedict) de Spinoza; Isaac Asimov, Hermann Broch, Miguel de Cervantes, Benjamin Disraeli, Franz Kafka, Danilo Kiš, Michel de Montaigne, Alberto Moravia, Marcel Proust; Leonard Adleman (kompjuterska DNA analiza), John McCarthy (programiranje), Sergey Brin (pretraživač Google), Mark Zuckerberg (mreža Facebook), Jimi Wales (Wikipedia), Tom Anderson i Josh Berman (My Space), Isaac Stone (Twitter) – informatika; Benjamin Ruben (vakcinacijska igla), Baruch Blumberg (hepatitis B), Paul Ehrilch (lijek za sifilis), Elie Metchinkoff (neuromuskularni sistem), Gregory Pincus (kontracepcijska pilula), Stanley Cohen (embriologija), Willem Kloffcame (dijaliza bubrega) – medicina itd.
Jevreji su ti koji su utjecajne ličnosti u svjetskim firmama, suosnivači ili posjeduju iste: Coca-Cola, Pepsi, Lewis, Starbucks, Facebook, Google, Yahoo, Nestle, IBM itd. Jevreji održavaju informacijski sistem u svijetu i sinonim za kvalitetne medije, čak i kod muslimana, jesu: CNN, Wahington Post, ABC News, Time, itd.
Kada se pojavio islam je donio humanističku, pravnu i moralnu revoluciju. U narednim stoljećima muslimani su proširili svijetom filozofsku i znanstvenu revoluciju. U oba slučaja muslimani su doprinijeli svjetskoj civilizaciji i cijeli svijet je imao koristi od njih. Danas, kakve koristi savremena civilizacija ili svijet ima od muslimana? Veći problem od iskrenog odgovora na ovo pitanje jeste činjenica da nemuslimani u svijetu poistovjećuju islam s muslimanima i pitanje mnogih će biti: kakve koristi od islama današnji svijet ima?
