Svi mi u svojim životima imamo ljude do kojih nam je stalo, koje volimo, te koje svakodnevno gledamo u interakciji s raznim tehnološkim uređajima. Naša djeca i mladi, na dnevnoj osnovi, nas podsjećaju na pitanje i izazove koje utjecaj tehnologije ima i kreira među novim naraštajima. Jedno od osnovnih pitanja koje nam se nameće jeste kakav svijet želimo za sebe, ali i kakav svijet ćemo ostaviti budućim naraštajima?
Četiri revolucije
Prije nešto više od dva stoljeća Industrijska revolucija, nerijetko referirana i kao Prva industrijska revolucija, označila je prekretnicu u funkcioniranju dotadašnjeg svijeta. Promjena koju je donijela industrijska revolucija je u načinu, ubrzanju i mehanizaciji proizvodnje te zamjeni čovjeka mašinom/strojem sa ciljem masovnije i jeftinije proizvodnje a što je utjecalo na promjenu općih društvenih tokova i razvoja čovječanstva. Druga industrijska revolucija, posredstvom tehnoloških izuma, inicirala je pojavu novih izvora energije (el. energije, plina i nafte), dok je treća posredstvom elektronike i razvoja informacionih tehnologija doprinijela automatizaciji proizvodnje. Danas, prema većini vodećih svjetskih autora, živimo četvrtu industrijsku revoluciju čije su glavne perjanice: umjetna inteligencija, roboti, autonomni automobili, neurotehnološka poboljšanja mozga, genetska modifikacija i internet stvari (eng. Internet of things, IoT), kovanica nastala 1999. godine autora Kevina Ashtona, a koje umnogome mijenjaju svijet koji poznajemo. Tokom povijesti tehnološki utjecaj se pomjerio sa fizičkog, lokalnog, opipljivog (fabrike) na nevidljivo, globalno i sveprisutno (internet, softveri za prepoznavanje lice, kineski indeks društvenog boniteta). Mogli bismo ustvrditi da nas društvene mreže (Facebook, Instagram, Twitter, i dr.), ali i kompanije poput Google-a, Apple-a, ili pak Samsunga putem svojih uređaja ili softwear-a poznaju više i od nas samih (Harari, 2018). Algoritmi navedenih kompanija i mreža prate naše dnevne navike: šta kupujemo, gdje idemo, šta čitamo, s kim se družimo, šta volimo, svaki naš korak ali i svaki otkucaj našeg srca. Postoje i mnogobrojne prednosti koje četvrta industrijska revolucija donosi sa sobom od mogućnosti usavršavanja i napredovanja čovjeka na ličnom planu do korištenja umjetne inteligencije u medicinske svrhe. Sve je do izbora kojeg donosimo. Istraživanja pokazuju da određeni izbor korištenja (sportskih) aplikacija ili uređaja pospješuje fizičku aktivnost pojedinaca, ali istovremeno može dovesti i do ovisnosti o društvenim mrežama/medijima ili video igricama. Ovo primjećujemo kod svoje djece, ali i nas samih, kada provodimo sate zureći u mobilne uređaje i trzajući se na svaki zvuk, obavijest ili vibriranje istih. Prema istraživanju Asuriona sedam od deset ljudi u Americi je navelo da im se telefon nalazi na dohvat ruke dok spavaju, dok je taj broj još veći kod mlađih osoba (8.8 od 10).
Globalna porodica otuđenih članova
Dok je treća industrijska revolucija pretvarala svijet u globalno selo, danas sve više svjedočimo o pretvaranju svijeta u globalnu porodicu – ali otuđenih članova. Nekada su djeca svijet gradila po uzoru na svoje roditelje, učitelje dok danas pretežno to rade po uzoru na „virtuelne influencere“ čije živote nastoje pretočiti u svoju svakodnevnicu. Prije nepunih pola stoljeća osnovni fokus obrazovnih sistema bio je otkrivanje i dolazak do novih informacija, danas smo zatrpani istim. Među najpopularnijim zanimanjima bila su ona koja su zahtijevala požrtvovanost, predan rad, red i disciplinu – ona koja su valorizirala znanje i učenje kao takvo, dok danas prevladavaju, poput blogera, vlogera, jutubera, i sl. – ona koja promoviraju lagodan i raskošan život sa malo ili nimalo truda koji dolazi preko noći bez učenja, truda ili napora.
Stoga, u svijetu umjetne inteligencije, autonomnih automobila, robota i genetskih modifikacija kao prijeka potreba nameće se i kao najveći imperativ današnjice pitanje odgoja, obrazovanja i nadasve oplemenjivanja čovjeka, njegove etike i moralnosti. Sa svim savremenim tehnološkim dostignućima svijet postaje manji, kulturološke granice se pomjeraju a pojedinci bivaju povezaniji. Prema studijama Pew Centra, pod utjecajem navedenih tehnoloških dostignuća i susreta različitih religija, postajemo religiozniji i svjesniji svojih religija tako da se javlja i potreba ljudi za razvitkom vrijednosti, ponašanja i perspektiva koje će svoje osnovne postulate temeljiti na razumijevanju istine inspirirane religijskim i vjerskim učenjima. Religija i dalje ostaje jedan od najsnažnijih faktora formiranja i osnaživanja društvenih promjena i interakcija u svijet. Digitalni trend u svijetu i četvrta industrijska revolucija nude do sada neviđene mogućnosti u pogledu napretka ili nazatka čovječanstva. Do nas pojedinačno je, ali i do religijskih zajednica, do koje mjere nastojimo etično postupati i inkorporirati moralna načela u našoj interakciji danas. Mi moramo nastojati da uz pomoć tehnoloških dostignuća osnažimo i ojačamo naše društvo i zajednice, a ne da ih razjedinjujemo i dijelimo. Uključivanje, društvena i medijska prisutnost religijskih i vjerskih vođa u dobu kojem živimo je potrebnija nego ikada, jer ukoliko nemamo prisutnost istih društvene tokove i narativ preuzet će oni koji nemaju niti dovoljno znanja, niti društvene senzibilnosti a što im današnja tehnološka dostignuća omogućavaju.
Religijske vođe u vremenu rasprostranjenosti digitalnih medija, raznovrsnosti medijskog sadržaja ali i dostupnosti različitih informacija, lažnih vijesti i dezinformacija pogotovo u religijskim pitanjima i sadržajima moraju ponuditi novu perspektivu koja će nametnuti narativ i vrijednosti koje istinski zagovaraju religije kao takve te ponuditi novu vrijednost koja će biti ideja vodilja razvoja društava i zajednica.
Gdje smo mi?
U bosanskohercegovačkom kontekstu, kada smo samo na „klik miša“ ili dodir ekrana od osnovnih informacija o onome što nas zanima, kada je u pitanju Islamska zajednica i njeni mediji, potrebno je istaći da u pogledu zastupljenosti i javno dostupnog sadržaja zvanične stranice IZ u BiH u pogledu pretraživanja (Google[1]) nekoliko osnovnih termina (islam, brak, fetva, halal, haram, kocka, islam i mladi, islamski brak) u određenim segmentima prednjače dok u nekim su veoma nezastupljene. Tako na primjer kovanica islamski brak unutar deset prvih linkova sa odgovorima ne daje niti jednu zvaničnu stranicu pri Islamskoj zajednici u BiH, dok je svih deset vezano ponuđenih linkova za medije i portale islamske provenijencije iz BiH. Slično je i sa terminima brak i kocka koji ne nude niti jednu poveznicu sa zvaničnim portalima i webstranicama IZ u BiH, sa razlikom da je manji broj zastupljenosti portala islamske provenijencije. Kada su u pitanju ostali termini iz pretrage bitno je istaći da su linkovi/poveznice IZ u BiH rangirane pretežno na mjestima od šeste do desete pozicije, dok samo u pogledu termina fetva zvanični portali se nalaze na prva dva mjesta. Termini koji daju najveći broj poveznica na zvanične kanale IZ u BiH su islam i haram (tri od prvih deset rezultata).
Ovdje je također bitno napomenuti da svoje zvanične web-stranice sa sjedištem u Bosni i Hercegovini nemaju dva muftijstva i to: Bihaćko i Goraždansko dok ostalih šest imaju ali u pogledu informacija i ažuriranja istih variraju.
Kada su u pitanju društvene mreže[2] i društveni mediji, s obzirom na činjenicu da su Facebook, Youtube i Instagram najzastupljenije i najkorištenije platforme u Bosni i Hercegovini prilikom analize samo smo njih i uključili.
Iz gornje table vidljivo je da je zastupljenost (povezanost) zvaničnih stranica Islamske zajednice u BiH i muftijstava na društvenim platformama veoma mala. Međutim, ono što je ovdje bitno istaći je da ipak neke od navedenih institucija posjeduju profile na društvenim mrežama poput stranice „Islamske zajednice u BiH“ na Facebook-u ili Twitter profila, činjenica je da isti nisu povezani sa web-stranicom ali i da nemaju zvaničnu verifikaciju autentičnosti istih, sličan slučaj je i sa nekim od muftijstava poput Muftijstva sarajevskog.
Među najbolje integrisanim, a što je i za očekivati, su mediji Islamske zajednice i to Radio-televizija BIR (Facebook, Youtube i Radio BiR aplikacije za android i apple uređaje) i Islamske informativne novine Preporod (Facebook, Twitter, ne posjeduje zvanični youtube kanal).
Kada je u pitanju broj pratilaca istih, na fecebooku najveći broj njih ima Radio BIR (oko 28.000), zatim Preporod (oko 20.000) te stranica Islamske zajednice u BiH (oko 15.000). Istovremeno kada je u pitanju prisustvo drugih medija na društvenim mrežama sa islamskim predznakom tu u prvom redu spadaju islam.net (oko 218.000), akos.ba (oko 183.000), Televizija 5 (oko 46.000), minber.ba (oko 33.000) i sl.
Iako
društvene mreže i mediji ne moraju imati utjecaj na već formirane i odrasle ličnosti
njihov sve veći utjecaj vidljiv je na mlađim naraštajima – onima koji ne uče da
koriste tehnologiju već se s istom rađaju i odrastaju. Stoga, sve religijske
zajednice, a pogotovo Islamska zajednica moraju se pozabaviti odgojem,
filtriranjem ali i većom prisutnošću na istim jer u svijetu u kojem svaki dan
mladi, ali i starije generacije, provode na internetu i društvenim medijima po
nekoliko sati, mekteb, vjeronauka, hutba ili predavanje na sedmičnom nivou čini
se nedovoljnim. Nadalje, mi ne možemo niti trebamo ukinuti ili živjeti
izolovano od novih tehnoloških dostignuća – naprotiv mi se moramo uhvatiti u
koštac sa vremenom i ponuditi alternative u kanalima, emisijama, medijima
prilagođenim za sve uzraste i njihove navike da bismo njegovali, ali i razvijali
pozitivne vrijednosti i načela u našoj zajednici.
[1] Pretraživanje provedeno na novoinstaliranom Google Chrom bez unosa dodatnih podataka osim geo-lokacije: Bosna i Hercegovina.
[2] U obzir su uzeti samo oni društveni mediji koji su imali poveznice na zvanične web-stranice.
*Poveznica na Youtube kanal Edukacija o islamu.
**Poveznica na Youtube kanal od Behram-begove medrese.
