Sarajevo, 12. novembar 2015. godine – Dana 11. novembra 2015. godine, u organizaciji Uprave za obrazovanje i nauku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka, Fakulteta islamskih nauka te Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, održana je manifestacija pod nazivom „400 godina djela Hasana Kafije Pruščaka“. Centar za dijalog – Vesatijja bio je jedan od sponzora ove manifestacije.
Centralni dio manifestacije, koja je održana u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke, bio je naučni skup koji je okupio 17 izlagača, eminentnih učenjaka koji su se tokom svog naučnog rada bavili Pruščakom i njegovim naučnim opusom.
Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović je između ostalog istakao da, kako je to obično bivalo sa skoro svim znamenitim Bošnjacima i njihovim djelima, kada bi njihovu vrijednost uglavnom otkrili i počeli prisvajati drugi i na njih se počelo ukazivati u nekim drugim naučnim krugovima, tek onda bi bili otkriveni u vlastitom narodu.
Na navedenoj manifestaciji upriličena je i promocija interaktivne prezentacije o životu Hasana Kafije Pruščaka namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola.
Izložba rukopisa i djela Hasana Kafije Pruščaka
U okviru jučerašnje manifestacije upriličena je i izložba rukopisa i djela ovog najvećeg bosanskog mislioca 16. stoljeća i najznačajnije ličnosti u naučno-književnom i intelektualnom životu Bošnjaka.
Izloženo je Kafijinih 14 naslova, a prvi put su uključene i do sada nepoznate četiri fetve koje je Kafija izdao u svojstvu muftije i kadije.
“Rukopisi su poredani hronološki onako kako su nastajali iz pera Hasana Kafije, koliko je to bilo moguće, s obzirom na to da je on djela pisao najprije kao koncept, radivši kasnije konačne verzije ili komentare”, kazao je autor izložbe Osman Lavić.
Prilikom odabira obimnog materijala Hasana Kafije, Lavić je nastojao javnosti predstaviti prijepise Kafijinih djela iz različitih perioda, počevši od autografa Medžmu’e, zatim djela koja su prepisali njegovi učenici, ali i prepise nastale u 17., 18., i 19 stoljeću u Travniku.
“Ovom izložbom pokušali smo predstaviti dio njegovog intelektualnog stvaralaštva, doprinosa nauci, kulturi i društvu, jer je Kafija bio vrstan analitičar prilika u osmanskom društvu krajem 16. i početkom 17. stoljeća i prvi je intelektualac koji je uočio simptome krize što je zahvatala Osmansko carstvo i bez ustezanja u svojim djelima hrabro ukazivao na njih, a intelektualnom angažiranošću nudio moguća rješenja”, kazao je Lavić.
