Email: info@cdv.ba |Telefon: +387 33 570 025

Njemačka: Opunomoćenik za borbu protiv mržnje prema muslimanima?

Da li je Njemačkoj potreban opunomoćenik za borbu protiv mržnje prema muslimanima? Iz Centralnog savjeta muslimana to zahtjevaju. Mišljenja stručnjaka su podijeljena.

Njemačkoj je potreban opunomoćenik za borbu protiv mržnje prema muslimanima, izjavio je predsjedavajući Centralnog savjeta muslimana u Njemačkoj, Aiman Mazjek za “Neue Osnabrücker Zeitung”. On se za to založio pod utiskom masakra u novozelandskom Krajstčerču. Ovaj korak je obrazložio “širom svijeta rasprotranjenom mržnjom prema muslimanima”, koju vidi i u Njemačkoj.

“Takav opunomoćenik je neophodan i na državnom nivou i u pokrajinama, jer u Njemačkoj postoji latentno antimuslimansko raspoloženje”, kaže Mazjek. Kao primjer, smatra, mogao bi poslužiti opunomoćenik za druge manjine savezne vlade, na primjer opunomoćenik za borbu protiv antisemitizma.

Tema mržnja prema muslimanima je u Njemačkoj potcijenjena, kaže Mazjek. A to se vidjelo nakon napada u Krajstčerču, nakon čega se i u Njemačkoj dogodilo više napada.

813 antimuslimanskih napada u 2018.

Mazjek doduše primjećuje da je broj napada na muslimane u Njemačkoj tokom prethodne godine opao. 2018. je u cijeloj zemlji zabilježeno 813 napada na muslimane i džamije, stajalo je u odgovoru Savezne vlade Njemačke na upit Poslaničkog kluba Ljevice. 2017. je bilo 950 napada. Počinjeni delikti su različiti: od nanošenja tjelesnih povreda, preko uvreda, huškanja naroda, oštećenja imovine, remećenja kućnog reda do upotrebe nacističkih simbola.

No, ne treba zaboraviti da su podaci za 2018. još nepotpuni i Ministarstvo unutrašnjih poslova računa da taj broj može da raste, a takođe treba napomenuti da je broj povrijeđenih u napadima sa 32 porastao na 54.

Mazjek ne želi da govori o prestanku opasnosti. Njegova procjena je da su skrivene brojke još veće, s obzirom da nisu obuhvaćena sva krivična djela. Zbog toga je potreban opunomoćenik, koji bi obavještavao javnost na konferencijama za štampu i unaprjeđivao političko obrazovanje. “Nama je potrebna javnost za rješavanje ovog problema”, zahtijeva Mazjek. “Svaki napad na jednu manjinsku grupu je napad na demokratiju.”

Ralf Gadban: “Zakon o zabrani diskriminacije je više nego dovoljan”

Potpuno drugačije na to gleda ekspert za islam i integraciju Ralf Gadban, član Njemačke islamske konferencije. On strahuje da bi jedan takav opunomoćenik mogao da, ne svojom voljom, dovede do fragmentiranja jednog društva, umjesto da doprinosi njegovoj koheziji. On takođe upozorava da bi jedan takav opunomćenik za zaštitu pojedinačnih grupa mogao da nesrazmjerno poveća njihov osjećaj identiteta, tako da se smanji njihova identifikacija sa društvom u cjelini.

Od 2006. u Njemačkoj je na snazi Opšti zakon o jednakom tretiranju, što bi se u žargonu moglo prevesti kao Zakon o zabrani diskriminacije, kazao je Gadban u razgovoru za DW i naglasio da je to u potpunosti dovoljno. “Ako bismo sada svaku grupu dodatno uvrštavali tu ne bi bilo kraja. Tako bi nakon fenomena mržnje prema muslimanima mogao doći fenomen mržnje prema Nijemcima. A onda bi se stalno otkrivale nove grupe kojima je potrebna zaštita. Na kraju biste imali bezbrojne grupe sa enormnom snagom integracije, ali kojima nestaje odnos prema društvu u cjelosti, a u najgorem slučaju se mogu okrenuti jedna protiv druge.”

Primjer – opunomoćenik za borbu protiv antisemitizma?

Generalni sekretar Centralnog savjeta muslimana u Njemačkoj, Abdasamad el Jazidi primjer za druge vidi u opunomoćeniku za borbu protiv antisemitizma. Centralni savjet muslimana to izričito pozdravlja. “Mi muslimani smo se založili protiv napada na Jevreje. Antisemitizam je neprihvatljiv, ali antimuslimanski napadi i huškanja su takođe neprihvatljivi”, kaže El Jazidi. “Mi odbacujemo svaki dio njemačkog društva koji je prijetnja za Jevreje, muslimane, crnce, žene ili homoseksualce.”

Do sada u Njemačkoj postoji isključivo opunomoćenik savezne vlade za brobu protiv antisemitizma; od 2018. je to Feliks Klajn. Čak je i ova kancelarija osnovana nakon odluke Bundestaga sredinom januara 2018. pod utiskom porasta antisemitskih krivičnih djela. A Njemačka se zbog genocida nad Jevrejima iz Drugog svjetskog rata obavezala na posebnu zaštitu pripadnika ovog naroda.

Broj krivičnih djela počinjenih iz mržnje prema Jevrejima je 2018. porastao u odnosu na godinu ranije. Nasilni delikti su sa 37 slučajeva 2017. porasli na 62 tokom prošle godine – ovo su takođe podaci savezne vlade na upit Poslaničkog kluba Ljevice.

Nejasne granice

Treba li to sada da važi i za muslimane? Naravno, kaže Ralf Gadban. No, on ipak upozorava da bi opunomoćenik za borbu protiv mržnje prema muslimanima mogao dobiti monopol o definiciji kritike islama. Naime, to bi naštetilo liberalnoj političkoj kulturi Njemačke, zabrinut je Gadban. Jer, pojam “mržnja prema islamu” bi, prema njegovim riječima, mogao na kraju kritiku islama da učini nemogućom. Tu je takođe i opasnost da se na ovaj način ograniči sloboda mišljenja. “Ima ljudi koji žele da islamofobiju poistovjete sa rasizmom. Konsekvenca bi na kraju mogla da bude zabrana kritike islama. Ali, to je osnova naše demokratije, da smijemo kritikovati religijske zajednice.”

Gadban napominje da bi kritika morala da ostane u stručnim okvirima. “Ali, ovdje u osnovi prijeti opasnost da se kritika ograniči. Opasnost prijeti i da kritika islama potpadne pod pojam “islamofobija” i da tako bude zabranjena. To bi bio opasan razvoj situacije.”

El Jazidi, generalni sekretar Centralnog savjeta muslimana ne želi da dozvoli ove optužbe. Svaka religiozna i druga grupa mora da prihvati kritiku. “Naravno da prihvatamo kritiku. Islam se temelji na principu kritike i dijaloga. No, ona ne bi smjela da preraste u verbalne i fizičke napade”, kaže El Jazidi. Ali, Gadban napominje da je izuzetno teško povući granice dokle zpravo seže legitimna kritika.

Tekst i foto preuzeti sa: www.dw.com