U prisustvu velikog broja profesora i studenata 03. novembra 2018. godine na Univerzitetu Marmara u Istanbulu završen je dvodnevni simpozij o imamu Ebū Menṣūru Al-Māturīdiju, na kojem su pored domaćih turskih sudjelovali i muslimanski učenjaci iz Egipta, Jordana, Maroka, Saudijske Arabije, Katara, Jemena, Malezije, Kazahstana, Makedonije, Švicarske i Bosne i Hercegovine. Ovo nije prvi simpozij o imamu Al-Māturīdiju u Turskoj, ali jeste prvi ozbiljni naučni pristup u izučavanju njegovog lika i djela iz oblasti tefsīra, kur’anske egzegeze, tewhīda, islamske monoteističke teološke misli i fiqha, islamskog prava.


Pojava temeljitih studija o Al-Māturīdiju

Dr. Mustafa Cerić, predsjednik Upravnog odbora Centra za dijalog – Vesatijja, imao je posebnu satisfakciju zbog činjenice da je prije trideset godina, na nagovor svoga profesora Fazlur Rahmana, na Čikaškom univerzitetu uradio doktorsku disertaciju o teološkom učenju imama Ebū Menṣūra Al-Māturīdija. Tada je bilo samo jedno izdanje Al-Māturīdijeve glavne knjige Kitāb al-Tawhīd, koju je uredio Tatḥullah Khulejf, dok danas postoje četiri izdanja s onim u Istanbulu i u Kairu. Osim toga, Al-Māturīdijevo kapitalno djelo Te’wīlāt Ahl Al-Sunna ili Te’wīlāt Al-Qur’ān, kojeg je uredio Bekir Topaloglu, objavljeno je u Istanbulu u 17 tomova. Turci su 2017. godine završili 12. tom prijevoda tog djela na turski jezik.

U međuvremenu, pojavile su se temeljite i afirmativne studije o imamu Al-Māturīdiju na Al-Azharu, ali i one negativne na nekim drugim univerzitetima sa izuzetnim ultraselefijskim nagonom, koji se protivi racionalizmu u islamskoj teologiji i pravu. A imam Al-Māturidio je bio upravo to – racionalni muslimanski mislilac u okviru utvrđenih vrijednosti islamske tradicije, koja po svojoj vlastitoj definicije ne izlazi iz okvira racionalnog i čovjeku razumljivog, jer bez toga čovjek nije odgovoran za svoje mišljenje i svoju praksu.


Prijeći iz zone divljenja ljudskom umu u zonu upotrebe

Vođen tim maturidjevskim postulatom, izlaganje dr. Mustafe Cerića na Maramara univerzitetu, 02. novembra 2018. godine bilo je o temi: ”ميزة إمام الماتريدي في تفعيل العقل السليم مع مراعاة السمع المبين“ (“Imam Al-Māturīdijeva odlika u aktiviranju zdravog razuma uz očuvanje značenja jasne Objave”). Tekst izlaganja na arapskom jeziku je drugom dijelu ove informacije.

Glavna poruka Cerićevog izlaganja bila je da muslimani treba da pređu iz zone divljenja ljudskom umu, kao Božijem daru prvoga reda, u zonu upotrebe toga dara za potrebe dina i Dunjaluka. Jer, sve dok se muslimani budu koristili umnim proizvodima drugih a ne svojim, bit će u zaostatku od svijeta i bit će ovisni o rješenjima, koja nisu u duhu ni njihove tradiciji ni njihove kulture. Muslimani danas ne mogu napredovati dok god ne shvate da se ne može živjeti od plodova rada njihovih predaka iz prošlosti, kao ni od tuđeg proizvoda, već svaka generacija mora raditi u duhu svoga vakta i za svoje vlastito dobro. Dakle, mora se osloboditi ovisnosti o tuđim proizvodima, posebno duhovnim i intelektualnim.

Simpozij na Marmara univerzitetu u Istanbulu bio je uspješan, poučan i inspirativan, kazao je dr. Cerić, jer je imao priliku da se uvjeri „da je turska ulema jako uznapredovala u islamskoj nauci, posebno kroz izučavanje lika i djela imama Ebū Menṣūra Al-Māturīdija, koji je bio i ostao glavni učitelj za teološko učenje u Osmanskoj carevini, kao što je Ebū Ḥanīfa bio i ostao učitelj za pravno učenje. Mi muslimani u Bosni slijedimo taj mezheb, hanefijsko-maturidijski. Naravno, zbog toga treba da se trudimo da se s tim mezhebom što bolje i što više upoznamo, jer ćemo na taj naći biti otporni na utjecaje koji mogu da naruše naš duševni i intelektualni mir.“

Ebū Menṣūr Al-Māturīdī rođen je u selu Māturīd u Semerkandu 850. godine. Imam Ebū Menṣūr Al-Māturīdī je originalni utemeljitelj islamske sunnitske teološke škole, koja zajedno s ešʿarijskom teološkom školom predstavlja okosnicu ukupnog sunnitskog ortodoksnog učenja u islama. Imam Ebū Ḥasan Al-Ešʿari (umro 936.) je djelovao u Bagdadu, prijestolnici abbabsidskog hilāfeta, dok je Imam Al-Māturīdi (umro 944.) u Semerkandu, prijestolnici samānidske dinastije, koja je nominalno poštivala autoritet bagdadskog hilāfeta, ali je djelovala autonomno i izuzetno je cijenila nauku i naučnike.

U ozračju slobodne islamske misli i daleko od kontroverznih i isključivih teoloških stavova u Bagdadu, imam Al-Māturīdi je postavio originalni temelj za islamsku monoteističku misao (tawhīd) u islamu, kojoj se danas nužno vraća muslimanska ulema, jer u tome vidi rješenje za krizu mišljenja i prakse u muslimanskim zajednica, krizu koja je izazvana od strane neodgovornih i ekstremnih pojedinaca i grupa koje su se u posljednje vrijeme pojavile na lokalnoj i globalnoj sceni.


Tekst izlaganja na simpoziju dr. Mustafe Cerića na arapskom jeziku

PREUZMITE DOKUMENT: (format: PDF, veličina: Unknown)