Sarajevo, 28. april 2015. godine – U ponedjeljak 27. aprila, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, održano je predavanje jednog od vodećih mislilaca današnjice u oblastima studija budućnosti i filozofije znanja dr. Ziauddina Sardara na temu „Budućnost islama u Evropi“.
Predavanje, kojem je prisustvovao veliki broj zainteresovanih za temu, upriličili su Centar za dijalog – Vesatijja u saradnji sa Centrom za napredne studije i domaćinom Gazi Husrev-begovom bibliotekom, a u okviru ciklusa predavanja pod nazivom Govornica Centra za dijalog – Vesatijja.
Dr. Sardar je u svom izlaganju fokus usmjerio na definisanje samih pojmova „budućnost“, „islam“ i „Evropa“, te posmatravši okom futurologa poentirao kako je navedene pojmove svrsishodnije navoditi u obliku množine. Evropu je danas teško posmatrati kao jednu cjelinu, pa čak ni u okviru Evropske unije, s obzirom da Evropu čine različite zajednice koje dijele određeni broj zajedničkih vrijednosti i interesa. Nije lahko ni tvrditi kako je islam jedinstven, niti da su muslimani ujedinjeni u Evropi. Kada ove dvije činjenice prihvatimo, vrlo je vjerovatno da ćemo shvatiti i da postoji i više od jedne jedinstvene „budućnosti“ za sve one koji žive na prostorima „Evropâ“, koji su sljedbenici različitih „islamâ“.
U drugom dijelu izlaganja, a posebno odgovarajući na pitanja prisutnih, dr. Sardar se osvrnuo i na poziciju Bosne i Hercegovine, te budućnosti islama na njenom prostoru, ustvrdivši kako je pred BiH u narednih 10-15 godina veliki izazov, ali i šansa da bude primjećena kao stabilna i progresivna u evropskim okvirima. No, s tim izazovom moraju se suočiti narodi koji žive na tom prostoru, a naročito pripadnici islamske vjeroispovjesti, s obzirom na rastuće negativne trendove usmjerene ka islamu i muslimanima u Evropi, ali i svijetu uopće.
* * *
Ziauddin Sardar (1951) osebujan je muslimanski britanski pisac i intelektualac pakistanskih korijena čije polje interesovanja uključuje muslimansko mišljenje, studije budućnosti, filozofiju znanja i nauke i kulturološke studije u najširem smislu. Autor je brojnih knjiga, naučnih radova, eseja, kritičkih članaka i rasprava, kao i novinskih kolumni i televizijskih emisija. Sardarova bibliografija je u pravom smislu riječi impresivna. Do sada je objavio ili priredio, sam ili u koautorstvu, preko 35 veoma zapaženih knjiga, među kojima se izdvajaju: The Future of Muslim Civilisation (1979), Islamic Futures: The Shape of Ideas to Come (1985), Postmodernism and the Other (1998), Orientalism (1999), Why Do People Hate America? (2002). Tu su i izbori njegovih tekstova: Islam, Postmodernism and Other Futures: A Ziauddin Sardar Reader (2003) i How Do You Know? Reading Ziauddin Sardar on Islam, Science and Cultural Relations (2006). Neke su ranije prevedene na južnoslavenske jezike. Britanski časopis Prospect svrstao ga je u 100 najvažnijih javnih intelektualaca Velike Britanije.
