Email: info@cdv.ba |Telefon: +387 33 570 025

Reisu-l-ulema na svečanoj akademiji Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka: Djelovati se može samo na osnovu znanja

Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović prisustvovao je danas svečanoj akademiji upriličenoj povodom 10. godišnjice Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka. Na svečanosti koja je održana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci reisu-l-ulema Kavazović se obratio prisutnima a njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

– Okupili smo se da se prisjetimo svega onoga što je obilježilo prvu deceniju rada Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka. Prije deset godina pokazali smo volju i htijenje da se na jedan, za Islamsku zajednicu u BiH nov, način pokušamo odnositi, prije svega, prema sebi samima, a onda i prema onome što jesmo i što smo bili. Naše ukupno naslijeđe, a islamsko posebno, zapreteno je i sakriveno u naslagama naše sklonute prošlosti i nametnute historiografije.

Ovome pionirskom poduhvatu su dali svoj nesebični doprinos mnogi: Mehmedalija-ef. Hadžić, dr. Fikret Karčić, dr. Amir Karić, dr. Dževada Šuško i drugi. Dalekovidnost o potrebi pokretanja Instituta bila je kod reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića i njegovih saradnika. Svima njima iskazujemo naše duboko poštovanje i duboku zahvalnost.

Dragi prijatelji.

Kulturu današnjih Bošnjaka čine dva presudna elementa: historijsko nasljeđe i moderne tendencije. Svaki od ovih identiteta treba istražiti, izučiti i raščlaniti. Vapimo za istraživanjima i naše tradicije i onoga što tu tradiciju oblikuje danas, za relevantnim antropološkim, etnografskim i etnološkim studijama i analizama o nama, i u historiji i danas. Teško je i pobrojati izazove s kojima se susrećemo i opravdanosti rada ovog Instituta.

Kur’anski je imperativ da se i u Boga vjeruje tek nakon spoznaje, odnosno na osnovu znanja: I znaj da nema boga osim Allaha (Muhamed, 19). Djelovati se može samo na osnovu znanja. Naše odluke bi trebalo da počivaju na analizama i zaključcima nauke i struke. Sve ostalo je opasna avantura i nahođenje bez znanja. I naš pristup našoj tradiciji zaslužuje tu serioznost.

Bilo je pokušaja, a ima ih i danas, da se naš narod uvjeri kako nema svijesti o sebi, da ne cijenimo i ne poznajemo vlastitu historiju. Te optužbe su dolazile od onih koji su nas krivili što nismo htjeli prihvatiti da smo ono što su nam oni naumili da budemo.

Dugo vremena naši naučnici i istraživači nisu mogli pisati, objavljivati ili učestvovati u kulturnom i naučnom životu, ukoliko se njihovi zaključci i stavovi nisu uklapali u dominantne nacionalne i ideološke obrasce onih koju su našu samosvijest i identitet potirali, zarad vlastitih hegemonističkih projekata prema našoj domovini i narodu. Znamo za desetine, možda i stotine, neobjavljenih publikacija, studija, doktorata, knjiga koje su objavljivane uz iznuđene intervencije, publikacija koje su autori štampali u skromnom tiražu o vlastitom trošku. Sve to treba ponovo približiti našoj javnosti.

Ali, bitnije od toga, treba da imamo mladu generaciju neopterećenih i istinski slobodnih istraživača, koji u nauci neće vidjeti instrument ideologizacije i vlasti, koji historiju neće prekrajati niti uljepšavati nego iz nje izvlačiti lekcije, kako ne bismo iste greške ponavljali. Našoj naučnoj i kulturnoj sceni je potrebna „dekolonijalizacija svijesti“. Danas, kada smo svoju slobodu platili skupom cijenom, ne možemo sebi priuštiti luksuz da o sebi, svojoj tradiciji, prošlosti i viziji budućnosti ne govorimo slobodno i iz vlastite samosvijesti.

Naši rukopisi su skriveno blago koje još nismo pokazali svijetu. Istina o nama, našoj državi i zajednici, još je zakopana u brojnim arhivama, od Beča do Istanbula i dalje.

Ne bismo trebali prilaziti našoj povijesti i našem nasljeđu kako bismo u njima ostali zarobljeni. Trebamo ih istraživati da bismo iz njih učili i imali jasnu sliku o sebi. To bi trebao biti čvrst temelj na kojem će naše dolazeće generacije graditi svoju budućnost.

Ovih prvih deset godina Instituta mogu biti samo godine utemeljenja. Prave rezultate rada tek očekujemo. Vjerujemo da će mladi tim, okupljen oko direktora dr. Ferida Dautovića, opravdati naše povjerenje i da ćemo u godinama koje su pred nama tek ubirati plodove njihovog rada.

Direktoru i uposlenicima, ali i cijeloj Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, čestitam ovu prvu desetogodišnjicu rada Instituta, uz želju da Institut okupi oko sebe istraživače i da bude poznat među nama po svojim projektima koje očekujemo. Neka Uzvišeni blagoslovi vaš rad za dobro naše Zajednice i naroda, riječi su kojima je reisu-l-ulema Kavazović završio svoje obraćanje.