Sloboda vjere ili promocija te slobode najbolja je borba protiv ekstremizma, dok za pojavu ekstremizma nema nikakvog opravdanja, zaključci su, provizorni, sesije održane u Sarajevu, 14. decembra 2015. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci prilikom gostovanja profesora Norveškog centra za ljudska prava iz Osla Torea Lindholma.

Borba protiv nasilnog ekstremizma ne može se dobiti borbom protiv slobode vjere, zaključak je profesora s Pravnog fakulteta u Sarajevu Fikreta Karčića koji je komentirao predavanje gosta iz Norveške, inače njegovog kolege i znalca s kojim je više puta surađivao u različitim projektima.

Tore Lindholm je bio uvodničar o temi “Sloboda vjere i uvjerenja u vrijeme borbe protiv ekstremizma i terorizma”.

Njegova je teza da u vrijeme pojave ISIL-a vrlo važnu ulogu treba da odigraju muslimanski intelektualci, mislioci, osudom ISIL-ovih terorističkih aktivnosti. Mora postojati odgovoran, utemeljen islamski glas protiv, smatra on. To je izazov, ali nije nikakav sukob sa slobodom vjere i uvjerenja. Neprijatelji islama su oni koji ga zloupotrebljavaju, kaže Lindholm.

On podsjeća na članove Univerzalne i Evropske konvencije o ljudskim pravima koje svakom ljudskom biću daju neograničeno pravo na slobodu vjere ili uvjerenja. Zagarantirano je i pravo na spoljnu manifestaciju vjere, odnosno uvjerenja, ali su tu ipak dopustiva ograničenja ako se propišu zakonom u cilju zaštite javne sigurnosti, na primjer, javnog reda, zdravlja, morala i radi zaštite prava drugih. Ne smije biti pretjeranosti u dozvoljenim restrikcijama, napominje također Lindholm.

Nema nijedne vjere koja terorizmu, strašnoj pojavi, daje mandat. Terorizam mora biti zakonom zabranjen, ističe on.

Izazov za muslimane u Bosni i Hercegovini, skoro jedinoj muslimanskoj zemlji u Evropi, kako kaže Lindholm, jeste da svojom energijom i inteligencijom pokažu šta je vjera, da to nije odlazak u ISIL, na primjer. Za evropske nemuslimane izazov je jednak izazovu koji stoji pred muslimanima jer, na primjer, u Norveškoj, treba uložiti puno energije kako se muslimanska migracija ne bi osjećala drugorazrednim, potčinjenim građanstvom. I to je izazov, ali nije nikakav sukob sa slobodom vjere i uvjerenja, zaključuje Lindholm.

Profesor Fikret Karčić, koji je komentirao predavanje kolege iz Osla, podsjetio je na istraživanje Berkley centra na Georgetown univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama, namijenjeno da odgovori na pitanje – da li je sprečavanje slobode religije povezano s religijski motiviranim ekstremizmom? Odgovor je potvrdan po mišljenju prof. Karčića.

Drugo pitanje je – da li ograničenja slobode religije podrivaju umjerene ljude ili reformiste koji bi se inače borili protiv ekstremizma? Odgovor je i tu potvrdan, zaključuje Karčić.

A da li napredak slobode religija može katalizirati pozitivne procese, pitanje je na koje je odgovor također potvrdan po Karčićevom mišljenju.

Odgovor države na nasilni ekstremizam mora biti cjelovit (da sagladava i uzroke i posljedice), fleksibilan u smislu da ga države kreiraju prema vlastitim prilikama te koordiniran u smislu da obuhvati različite društvene segmente, zaključio je Karčić.