Sarajevo, 04. oktobar 2016. godine – Dana 03. oktobra 2016. godine, poslije akšam namaza u Carevoj džamiji, u sklopu ciklusa tribina kojeg organizuju Muftijstvo sarajevsko i Medžlis Islamske zajednice Sarajevo u saradnji sa Centrom za dijalog – Vesatijja, održana je peta tribina na kojoj je o temi Hidžra – pouka i poruka govorio dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema (1993. – 2012.).

Na početku svog izlaganja dr. Cerić je istakao kako se na dan održavanja tribine navršava tačno četiri godine kako je odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ustanovljen Centar za dijalog – Vesatijj, s ciljem da ovdje kod nas u Bosni razvija i širi ideju inkluzivne misli islama, koja je utemeljena u kur'anskom ajetu:

(وَكَذَلِكَ جَعَلْنَاكُمْ أُمَّةً وَسَطاً لِتَكُونُوا شُهَدَاءَ عَلَى النَّاسِ وَيَكُونَ الرَّسُولُ عَلَيْكُمْ شَهِيداً)

– Tako vas mi poučavamo da budete inkluzivni ummet, koji će svjedoćiti o ljudim, a Poslanikće svjedočiti o vama… (Kur'an, 2:143).

Ova ideja inkluzivnosti je krunska ideja islama, koja je osigurala brzo i prostrano širenje islama.

Govoreći o Hidžri dr. Cerić je rekao da „povijesne činjenice same po sebi ne znače ništa. Mi im dajemo značenje, mi povijesne činjenice osmišljavamo i definiramo. Tako je i sa povijesnom činjenicom Alejhisselamove hidžre. Hazreti Omer se mogao sjetiti i nekog drugog događaja u ranoj povijesti islama pa prema njemu ustanoviti početak muslimanskog kalendara, ali nije. On je izabrao Hidžru i na taj način joj dao kako povijesni značaj tako i duhovni smisao“, dodavši kako se čini „da se kod nas i u muslimanskom svijetu posvećuje mnogo više pažnje povijesnom značaju nego duhovnom smislu Hidžre. Ponavljaju se iste priče svake godine na početku nove hidžretske godine. Hatibi petkom na džuma-namazu i vaizi u džamijama i tribinama prepričavaju ono što najbolje znaju iz školskih udžbenika bez značajne poruke i pouke ne samo iz događaja Hidžre, već i iz ukupne islamske povijesti od Hidžre do danas. A to je ono što je najbitnije – pouka i poruka – kad govorimo o Hidžri, odnosno hidžretskim stoljećima od kojih su četrnest povijesno zatvoreni u dva prepoznatljiva sedamstoljetna ciklusa, poput Jusufovih, alejhisselam, sedam godina kad se sijalo, kupilo i u hambar slagalo i sedam godina kad se jelo, rasipalo i iz hambara raznosilo“.

Dr. Cerić je istakao kako su muslimani danas, nakon ciklusa od sedam prvih stoljeća kad su muslimani punili svoje i svjetske hambare kulturom i civilizacijom i sedam drugih stoljeća kad su muslimani praznili svoje hambare u korist drugih kultura i civilizacija, danas na novom početku, kao u Hidžri, kao u Medini, kao u vjeri da se vrate tamo gdje su bili, da iznova pune svoje kulturne i civilizacijske hambare sljedećih sedam stoljeća u ciklusu, koji ih sudbinski prati, dodavši da „otuda mi danas možemo čitati četrnaest poruka i pouka iz četrnaest stoljeća, po sedam stoljeća podjeljenih u dva ciklusa od kojih je prvi pun pobjeda a drugi pun poraza“. Potom je ukazao na to da ne smiju „ni pobjede da nas opčaraju, niti smiju porazi da nas razočaraju. Moramo ostati uspravni u svakom slučaju. Moramo u zdravoj pameti i čistoj duši čitati i učiti iz duhovne povijesti, kao pouku i poruku za danas i za sutra, za novi ciklus od sedam sljedećih stoljeća kad treba da se sije uzastopno, pa ono što se požanje treba da u klasu ostane, osim ono malo što treba da se jede… (Kur'an, 12:49)”.

***

يُوسُفُ أَيُّهَا ٱلصِّدِّيقُ أَفْتِنَا فِي سَبْعِ بَقَرَاتٍ سِمَانٍ يَأْكُلُهُنَّ سَبْعٌ عِجَافٌ وَسَبْعِ سُنبُلاَتٍ خُضْرٍ وَأُخَرَ يَابِسَاتٍ لَّعَلِّيۤ أَرْجِعُ إِلَى ٱلنَّاسِ لَعَلَّهُمْ يَعْلَمُونَ

قَالَ تَزْرَعُونَ سَبْعَ سِنِينَ دَأَبًا فَمَا حَصَدْتُمْ فَذَرُوهُ فِي سُنْبُلِهِ إِلَّا قَلِيلًا مِمَّا تَأْكُلُونَ .

ثُمَّ يَأْتِي مِنْ بَعْدِ ذَٰلِكَ سَبْعٌ شِدَادٌ يَأْكُلْنَ مَا قَدَّمْتُمْ لَهُنَّ إِلَّا قَلِيلًا مِمَّا تُحْصِنُونَ.

ثُمَّ يَأْتِي مِنْ بَعْدِ ذَٰلِكَ عَامٌ فِيهِ يُغَاثُ النَّاسُ وَفِيهِ يَعْصِرُونَ. [يوسف:، 47، 48، 49 ، 46[

46 – Jusufe, o prijatelju, protumači nam šta znači: sedam mršavih krava pojede sedam debelih; i sedam klasova zelenih i sedam drugih sasušenih, – pa da se vratim ljudima, da bi oni saznali. 

47 – “Sijat ćete sedam godina uzastopno” – reče – “pa ono što pažanjete u klasu ostavite, osim ono malo što ćete jesti.

48 – Jer će poslije toga doći sedam teških koje će pojesti ono što ste za njih pripremili, ostat će jedino ono malo što ćete za sjetvu sačuvati.

49 – Zatim će, poslije toga doći godina u kojoj će ljudima kiše u obilju biti i u kojoj će cijediti. 

Zaključujući svoje izlaganje dr. Cerić je istakao da će petnaesto stoljeće, prvi korak od sedam za sijanje i žetvu klasova zelenih, biti presudno za novi ciklus islamske povijesti po Hidži. Kako bi muslimani povratili zasluženu čast i poštovanje u svijetu oni se moraju vratiti sljedećim vrijednostima:

1) Bratstvu i prijateljstvu!

2) Radu i zalaganju!

3) Nauci i moralu!

4) Redu i poretku društva na čelu sa savjesnom i odgovornom glavom!

5) Širokogrudnosti srca i otvorenosti uma!

6) Brizi za djecu i pažnji prema starijima!

7) Vjeri kao motivu za dobro i moralu kao vodilji do plemenitog cilja!

U prilogu donosimo kompletan tekst izlaganja dr. Mustafe Cerića:

[gview file=”https://www.cdv.ba/wp-content/uploads/2016/10/Dr.-Mustafa-Cerić-Hidžra-pouke-i-poruke.pdf”]

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=OLK9rn-2OEI[/youtube]

[wzslider autoplay=”true”]